Bezbjednosne službe u Crnoj Gori registrovale su 265 selefija koje djeluju kroz razne humanitarne i nevladine organizacije. Prema podacima koji su dostavljeni „Danu”, na području Crne Gore djeluju tri islamističke frakcije – takozvane umjerene selefije, džihadisti i Tekfir grupa. Operativci u Agenciji za nacionalnu bezbjednost (ANB) koji se bave ovom problematikom non-stop prate kretanje registrovanih selefija. Na teritoriji Crne Gore najviše je umjerenih selefija – 160, 60 osoba podržava džihad, dok Tekfir grupa broji 45 članova.
Umjerena frakcija selefija zagovara institucionalni prodor u Islamsku zajednicu. Oni organizuju razne kurseve i humanitarne skupove i bave se podsticanjem aktivizma kod mladih. Na njihovim skupovima često gostuju i selefijski profesori iz Irana i Saudijske Arabije. Najviše ovakvih organizacija djeluje u Rožajama, Pljevljima, Baru i Podgorici. Uglavnom su povezani sa njemačkim i austrijskim fondacijama i paradžematima u regionu.
Najveći broj džihadista registrovan je na području Rožaja, Plava i Ulcinja, a bezbjednosne službe su pratile više njihovih skupova na Velikoj plaži u Ulcinju, gdje su dočekivali zagovornike ISIL-a.
Takozvana Tekfir grupa je zadužena za „odstranjivanje” muslimana koje smatraju nevjernicima. Tekfir je riječ arapskog porijekla koja označava nevjernika ili otpadnika od islama. Ako se povuče paralela sa hrišćanstvom, to bi bilo slično anatemisanju. Tekfir je inače legalan šerijatski propis, ali samo u slučaju da se izvodi po određenim pravilima. Međutim, to nije slučaj sa Tekfir grupom u Crnoj Gori.
Prema procjeni bezbjednosnih službi, u Crnoj Gori djeluje još nekoliko frakcija pobornika selefizma, ali se radi o beznačajnom broju.
Selefijska teologija zastupa puritansko i pravno stajalište u stvarima vjere i religijskoj praksi. Selefije vjeruju da je njihov zadatak da vrate islam u stanje kakvo je bilo u doba Pravednih kalifa.
Ovim problemom nedavno se bavio i Američki centar za borbu protiv terorizma. Oni procjenjuju da na Balkanu djeluje više od stotinu islamističkih ćelija, a centri za obuku džihadista locirani su i u Gusinju, Plavu i Ulcinju. Opasnost je, kako smatraju, najizraženija u Bosni Hercegovini, ali su centri za vrbovanje otkriveni i na području riječke i splitske opštine.
Prema istraživanjima tog centra, dva najopasnija regrutna centra se nalaze u Zenici i Sarajevu, a kao najveće uporište vehabija označili su Gornju Maoču u Bosni i Hercegovini.M.V.Rakčević
Okruženi regrutnim centrima
Crnogorske bezbjednosne službe, u saradnji sa službama iz regiona, prate dešavanja i u okolnim državama, posebno poslije najave eksperata da bi borci ISIL-a mogli da pojačaju aktivnosti u Evropi. Pod posebnim nadzorom je dio prema Kosovu i Metohiji i Bosni i Hercegovini. Na tom području, prema nekim procjenama, postoje 64 kampa za obuku džihadista.
Komentari
Komentari se objavljuju sa zadrškom.
Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.
Prijavite neprikladan komentar našem
MODERATORU.
Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem
Ombudsmanu.